FIS SVJETSKI KUP

1/1

Photo: © @skiworldcup.soelden

NAKON VIŠEGODIŠNJIH DOMINACIJA, VELESLALOM JE POSTAO NAJKOMPETITIVNIJA DISCIPLINA MUŠKOG SVJETSKOG KUPA

Autor: Hrvatski skijaški timovi /I.S.

U muškom veleslalomu su do 2019. postojala prvenstveno dva imena, prvo Ted Ligety, a onda Marcel Hirscher. Svoje prve pratitelje ostavljali su ponekad i 2.5-3 sekunde iza sebe, u deset sezona od 2010 do 2019 uzeli su sve male kristalne globuse u disciplini. S vremena na vrijeme znali su im se približiti Henrik Kristoffersen i Alexis Pinturault i jos par imena nesto rjeđe, ali nista nije bilo na duže staze.

A onda se dogodila prošla sezona, Hirscher se umirovio, ali nije bilo samo to, cijela veleslalomska konkurencija se zgusnula. U zadnjih osam utrka, bilo je 6 različitih pobjednika (jedino je Pinturault slavio tri puta), a na postolju se izmijenilo 13. skijaša. Osim toga prosječni zaostatak 12. plasiranog skijaša za pobjednikom bio je 1.62 sekunde.

Za usporedbu, u slalomu u kojem Hirscher nikada ni iz bliza nije imao dominaciju kao u veleslalomu, od njegovog odlaska u 9 utrka bilo je 5 pobjednika dok se u tih istih 9 utrka na postolju izmijenilo 12 skijaša. Prosječni zaostatak 12. plasiranog skijaša bio je manji nego u veleslalomu odnosno 1.37, ali to moramo normirati na činjenicu da je veleslalom 30-40 sekundi duži u dvije vožnje, sto bi znacilo da je u relativnim omjerima zaostatak u veleslalomu zapravo manji za nekih 30 stotinki. Još jedna brojka koja je na strani slaloma je broj skijaša koji imaju WCSL bodove, njih 59 naprema 52 u veleslalomu.

 

Ali i to ima svoje zato, veleslalom iako bazična disciplina, ona je najteža/najkompleksnija za naučiti dobro skijati zbog kombinacije tehnike i relativno velike brzine. Osim toga konfiguracijski je razlika između veleslaloma u SK i EK, puno veća od razlika slaloma u SK i EK i samim time je mladim skijašima teže osvojiti neke bodove u veleslalomu.

Kratka digresija, tehničke discipline bile su i ostale kompetitivnije od brzih, iz jednostavnog razloga što su propusnije , treninzi su jeftiniji, manje se ovisi o materijalu i sve to pomaže manjim nacijama te je samim time bazen skijaša koji nastupaju u tehničkim disciplinama na svim razinama natjecanja puno veća.

No, vratimo se veleslalomu, kao što smo rekli, nije se samo desio Hirscherov odlazak, razlika među onima koji su ostali je manja nego u periodu Hirscherove dominacije. Jedan od razloga je sigurno i psihološke prirode gdje su nekada mnogi unaprijed upisali pobjedu Hirscheru, a sad mnogi dolaze s mindsetom da oni mogu pobijediti. Iako se određen prodor mladih skijaša dogodio (Odermatt/Braathen), pokazat će se da su veliki korak naprijed napravili skijaši srednjih godina koji su već nekoliko godina tu poput našeg Filip Zubčić, jer je prosjek godina u top 30 veleslaloma jučer bio 28.

U svemu tome leže i razlozi Austrijskog pada, prošle sezone velika moćna Austrija osvojila je manje bodova od Filipa Zubčića, a ulazak u novu sezonu jučer nije bio bajan, 27 bodova. Nisu Austrijanci postali loši, nisu Feller, Schwarz, Leitinger i Brennsteiner zaboravili skijati niti je Pircher lošiji trener, jednostavno je konkurencija postala puno žešća i oni se nisu najbolje snašli.

Veleslalom je dakle nakon godina najvećih mogućih dominacija, postao ljepotica Svjetskog kupa i utrka koju svi čekaju sa zanimanjem, upravo ono što bazična disciplina u skijanju i zaslužuje

I.S

Pratite nas na društvenim mrežama i očekujte najnovije informacije iz ski svijeta

Facebook

Instagram

YouTube

NOVOSTI

PARTNERI

© 2020 Hrvatska udruga ljubitelja skijanja i snowboardanja. Sva prava pridržana